HEMEROIDI
Što su hemoroidi?
Hemoroidi predstavljaju proširene i često upaljene vene hemoroidalnog venskog spleta analnog kanala. Hemoroidalni venski splet zapravo je prisutan u svih ljudi i pridonosi pravilnom zatvaranju anusa.
Hemoroide ime više od 50% ljudi iznad 50-te godine života. Nešto češće se javlja kod žena. Češći su u gradskim nego u seoskim sredinama, što se dovodi u vezu s načinom prehrane odnosno zatvorom i napinjanjem pri defekaciji. Bez obzira na veliki postotak ljudi koji imaju problem sa hemoroidima, mali postotak ljudi posjećuje liječnika, vjerojatno zbog stida i uvriježenog mišljenja da je pregled neugodan. Bolesnici se često mjesecima i godinama sami liječe prije nego potraže liječničku pomoć.
Zbog čega nastaju hemoroidi?
Teškoće nastaju kad hemoroidalni pleksus natekne zbog povećanog tlaka. Hemoroidi su zapravo rastegnute i otečene krvne žile (koje su i inače prisutne), a nastaju kao posljedica povećanog tlaka i širenja vena u okolno tkivo. Tlak u hemoroidalnom pleksusu posljedica je prekomjernog napinjanja prilikom pražnjenja crijeva (kao posljedice zatvora), trudnoće (pritisak povećane maternice na venski sustav zdjelice) ili mnogobrojnih drugih sličnih razloga. Kronični proljevi, prečesta uporaba laksativa, učestalo dizanje teških tereta, neke jetrene bolesti (ciroza), ali i samo starenje te sjedalački način života mogu također dovesti do nastanka hemoroida. Kao posljedica ovih stanja dolazi do porasta tlaka u hemoroidalnim venama, stijenka vena se rasteže, slabi i izbočuje, pa može doći do pucanja i krvarenja. Krvarenje je obično prvi simptom koji pacijenta odvede k liječniku.
Što su to unutarnji, a što vanjski hemoroidi?
Ovisno o tome da li su nastali iz gornjeg (unutarnjeg) ili donjeg (vanjskog) hemoroidalnog spleta ili pleksusa, hemoroidi se dijele na vanjske i unutarnje. Većina bolesnika istodobno ima vanjske i unutarnje hemoroide.
Vanjski hemoroidi nastaju u blizina analnog otvora, izgledaju kao modrikasta bolna otvrdnuća na ulazu u rectum. Unutarnji hemoroidi nastaju u rektalnom kanalu, iza mišića koji zatvara anus i manje su bolni od vanjskih, jer sluznica rektuma koja ih pokriva ima manje receptora za bol. I jedni i drugi mogu ispasti iz analnog kanala, što se naziva prolapsom. Ovisno o tome da li su hemoroidi prolabirali, da li se mogu vratiti spontano ili uz pomoć prsta, razlikujemo i različite stupnjeve hemoroidalne bolesti (I-IV).
Prvi stupanj označava diskretno izbočenje u analni kanal, a jedini je simptom povremeno lagano krvarenje. Drugi stupanj označava hemoroide koji se izbočuju pri defekaciji (pražnjenju stolice) ili pri dizanju težeg tereta , ali se spontano i vraćaju u analni kanal nakon završene defekacije. Treći stupanj označava izrazito naglašene i izbačene hemoroide, ali koji se mogu vratiti pritiskom prsta. U četvrtom stupnju manualno reponiranje, vraćanje natrag nije moguće.
Koji su simptomi hemoroida?
Hemoroidi su vrlo često i bez simptoma ili je jedini symptom ispadanje ili protruzija hemoroida kroz analni otvor van. Najčešći simptom hemoroida je krvarenje i prolaps. Krvarenje može biti u ovliku svježe krvi na stolici, tragova svježe krvi na toaletnom papiru ili masovnijeg krvarenja pri defekaciji i nakon nje. Svrbež anusa obično nije simptom hemoroida ako nije u vezi sa higijenom. Naime, ljudi često i pretjerano peru analno područje, i to sapunom, slabeći pri tom prirodne obrambene mehanizme kože i sluznice. Posljedica toga je veća osjetljivost u tom području i pojava ekcema. Ove promjene su česte i kod ljudi koji dugo upotrebljavaju čepiće i masti za hemoroide.
Vanjski hemoroidi mogu trombozirati i izazvati bolnu, grimiznu oteklinu. Rijetko ulceriraju i izazivaju manja krvarenja. Kod unutarnjih hemoroida tipično je krvarenje nakon defekacije (na toaletnom papiru ili školjci).
Unutarnji hemoroidi mogu izazvati smetnje, ali nisu tako bolni kao trombozirani vanjski hemoroidi. Rjeđe unutrašnji hemoroidi uzrokuju pojačano lučenje sluzi i osjećaj nedovoljnog pražnjenja, a vanjski hemoroidi uzrokuju poteškoće kod čišćenja analnog područja.
Ponekad može doći do prestanka opskrbe krvlju uslijed protruzije(ispada) i opstrukcije vene pa se javlja tzv. strangulacija (uklještenje) ili gangrena hemoroida, praćena jakom boli na koju se nadovezuje nekroza i ulceracije. Bol može i radno onesposobiti pacijenta. Može doći i do infekcije hemoroida što predstavlja ozbiljnu komplikaciju. Defekacija je gotovo onemogućena.
Kako se postavlja dijagnoza hemoroida?
Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom ili inspekcijom perianalnog prostora, digitorektalnim pregledom i anoskopijom.
Kako se hemoroidi liječe?
Simptomatsko liječenje hemoroida je najčešće dovoljno kod velike većine pacijenata. Svodi se na mjere regulacije stolice (psilium) i izbjegavanje dužeg sjedenja. Korisno je sjedenje u toplim kupkama nakon svakog pržnjenja crijeva, te mazanje anestetskim matima koje sadrže lidokain ili kompresama s hamamelisom koji ublažava tegobe. Bol koja nastaje tromboziranjem hemoroida može se liječiti i nesteroidnim antireumaticima , NSAR.
Ponekad jednostavna incizija i odstranjenje ugruška brzo uklanjaju bol. Najprije se bolno mjesto infiltrira 1% lidokainom, potom otvori hemeroid i dstrani ugrušak. Krvareći hemeroid se može liječiti injekcijskom skleroterapijom s 5% fenolom u biljnom ulju. Krvarenje treba prestati barem privremeno.
Veći unutarnji hemeroidi ili oni koji ne reagiraju na skleroterapiju tretiraju se podvezivanjem gumenom trakom. U slučaju miješanih unutarnjih i vanjskih hemeroida, samo se unutarnji podvezuju gumenom trakom, što izazove njegovu nekrozu i odljuštenje. Ponekad se više hemeroida može podvezati u jednom aktu.
Infracrvena fotokoagulacija je korisna kod ablacije manjih unutarnjih hemeroida, hemeroida koji se ne mogu podvezati gumenom trakom zbog bolne osjetljivosti ili hemeroidi koji nisu izliječeni podvezivanjem. Drugi, nedovoljno ispitani načini liječenja su uništenje hemeroida laserom, krioterapijom ili elektrokoagulacijom. Kirurška hemeroidektomija je rezervirana samo za one koji ne reagiraju na ostale načine liječenja.
Kakva hrana se preporučuje da bi se smanjili simptomi hemoroida?
Kako bi se smanjili simptomi hemoroida preporučuje se prehrana sa što više voća, povrća i žitarica, pojačan unos tekućine, izbjegavanje jakih začina , alkohola (pogotovo crno vino), kave te općenito većih napora. Treba izbjegavati i namirnice poput crvenog mesa, mesnih prerađevina, industrijski prerađenih proizvoda i čokolade. Potrebno je smanjiti sjedenje, baviti se redovnom fizičkom aktivnošću što doprinosi boljem zdravlju krvnih žila ali i boljem pražnjenju crijeva.
Da li hemoroidi mogu dovesti do raka?
Stalno se postavlja pitanje uzročne povezanosti hemoroida i raka debelog crijeva. Iako su simptomi hemoroidalne bolesti slični simptomima carcinoma debelog crijeva I rektuma, uzročne veze nema. Zato bolesnik treba otići što prije na liječnički pregled kako bi se postavila točna dijagnoza I što prije počelo liječenje.